Reforma javnog informisanja: prolazno vreme
25. 10. 2013. Beograd
Glavni zaključci sa okruglog stola Reforma javnog informisanja: prolazno vreme
Nezavisno udruženje novinara Srbije uz podršku Fondacije za otvoreno društvo organizovalo je 4. jula, okrugli sto „Reforma javnog informisanja: prolazno vreme“ čiji je cilj bio da široj javnosti prikaže trenutno stanje reforme medijskog zakonodavstva.
- Medijska reforma kasni i njen dalji tok je neizvestan, što dovodi u pitanje opstanak privatnih, nezavisnih medija u Srbiji.
- Država finansiranjem medija iz budžeta profiliše medijsku scenu i utiče na kreiranje medijskog sadržaja.
- Nije jasno i izvesno da li će od 1. januara 2014. prestati direktno budžetsko finansiranje medija, niti da li će do kraja naredne godine biti obavljen proces povlačenja države iz medija i na koji način. U takvoj situaciji pitanje je ko će od medija dočekati nove zakone, zbog ekonomske krize koja ozbiljno potresa medijsku scenu.
- Ne postoje ravnopravni uslovi za sve na medijskom tržištu jer postoje privilegovani mediji koji svoj položaj temelje na državnom vlasništvu i subvencijama. Iz tog razloga imamo pojačan uticaj države na medije, dok se građanima nude poludirigovane informacije
- Svi korisnici budžetskog novca trebalo bi da se obavežu da objavljuju podatke koliko su novca potrošili na oglašavanje, posebno na ugovore sa agencijama za odnose za javnost.
- Cilj reforme javnog informisanja bi trebalo da bude promena sistema u kojem se novac dodeljuje iz politčkih razloga, i tu nije toliko bitno da li su mediji u privatnom ili državnom vlasništvu
- Mediji beleže konstantan pad prihoda, pri čemu su naročito ugroženi nezavisni mediji koji zbog načina izveštavanja gube prihode od oglašavanja. Njihov opstanak je neophodno zaštititi, pošto su oni jedan od pokazatelja demokratskih težnji države.
- Svrha medijske reforme nije ukidanje državnog vlasništva, već modela finansiranja medija koji će sprečiti da državni novac bude kanal za politički uticaj i "meku cenzuru".
- Građani i njihove potrebe samo su alibi različitih mišljenja oko neophodnosti medijskih reformi i konkretnih rešenja, ali su oni potpuno isključeni iz aktivnog učešća u ovom procesu.
- Ništa ne znamo o tome kako se građani odnose prema medijima - koliko su zadovoljni onim što im se nudi, šta im nedostaje, šta očekuju.. O reakcijama publike zaključuje se samo posredno, preko podataka o čitanosti, gledanosti, slušanosti, koje proizvode monopolističke marketinške agencije.
Glavne poruke građana dobijene tokom onlajn kampanje
- Kada je u pitanju status javnog servisa i način finansiranja istog, građani su stanovišta da ne treba da se plaća pretplata jer nisu zadovoljni kvalitetom programa koji im javni servis pruža.
- Kada je u pitanju izlazak države iz vlasništva u medijima, građani izražavaju bojazan da će time biti najviše ugrozeni lokalni mediji i da će zbog toga lokalno stanovništvo biti oštećeno na planu informisanja, a i ljudi koji rade u tim medijima će ostati bez posla.
- Ideja projektnog finansiranja javnog interesa nije do kraja jasna građanima, i samim tim i ne nailazi na dobar prijem.
Osnovni preduslovi za nesmetano funkcionisanje medijskog tržišta
Izmenama medijskog zakonodavstva u Srbiji treba stvoriti sistemske pretpostavke za nesmetano, slobodno funkcionisanje medijskog tržišta kroz ravnopravnu tržišnu utakmicu. što se može obezbediti sledećim merama:
* Javnost vlasništva u medijima
Izmenama zakonske regulative treba obezbediti transparentnost vlasništva nad medijima, a podaci o tome (naziv kompanije vlasnika, procenat udela, imena vlasnika komapanije vlasnika i slično) treba da budu dostupni javnosti.
* Potpuno povlačenje države iz vlasništva u medijima
Svi mediji treba da budu privatni, izuzev ustanove javnog servisa koja treba da bude u javnom vlasništvu. To je prvi, osnovni uslov za onemogućavanje političke kontrole nad medijima.
* Uspostavljanje ravnopravnog tretmana svih medija na tržištu
Ključni uslov za ravnopravan tretman medija je da se privatizuju svi mediji, osim javnog servisa. U toku i nakon privatizacije država (centralne, pokrajinske i lokalne vlasti) ostaje obavezna da (su)finasira javno informasanje isključivo na osnovu kriterijuma javnog interesa formulisanog medijskim zakonima.
* Zabrana nedozvoljene koncentracije vlasništva (monopola)
Potrebno je zakonskim mehanizmima sprečiti stvaranje monopola na medijskom tržištu. To podrazumeva jasno definisanje pravila koja bi onemogućila vlasnike da kroz kupovinu drugih medija na tržištu uspostave monopol. S druge strane, regulativa ne sme da ograničava razvoj medijskih kompanija, ukoliko se medij nameće kvalitetom i na osnovu toga osvaja tržište.
* Javni interes u obasti informisanja
Medijskom regulativom treba definisati jаvni interes u sferi informisanja. Javni interes, pre svega, podrazumeva prаvo jаvnosti dа bude obаveštenа. Slobodаn rаzvoj nezаvisnih, profesionаlnih medijа i medijskog sistemа trebа dа omogući nаjšire zаdovoljаvаnje potrebа grаđаnа Srbije zа informаcijаmа i sаdržаjimа iz svih oblаsti životа bez diskriminаcije: politike, privrede, kulture, umetnosti, obrаzovаnjа, ekologije, sportа, rаzonode itd. U jаvnom interesu je obezbeđivаnje rаznovrsnih i kvаlitetnih medijskih sаdržаjа zа sve pojedince i društvene grupe: profesionаlne, stаrosne, obrаzovne, kаo i sve mаnjinske grupe: etničke, religijske, jezičke, seksuаlne, grupe sа posebnim potrebаmа i druge.
* Finansiranje javnog interesa u oblasti informisanja
Finansiranje javnog interesa kroz medijske projekte mora biti javno i dostupno svim medijima pod ravnopravnim uslovima. Ceo postupak finansiranja medijskih projekata treba da vode i nadziru nezavisna tela (na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou), na osnovu detaljnih, jasnih i nedvosmislenih kriterijuma i procedura koje bi sprečile uticaj državnih i drugih organa vlasti na uređivačku politiku medija.
* Stabilnost Javnog servisa
Neophodno je sistemski obezbediti održivost Javnog servisa, posebno njegovu finansijsku samostalnost, zasnovanu na pretplati, kako bi se trajno osigurala nezavisna pozicija Javnog servisa u interesu celokupnog društva. Potrebno je i precizno definisati obaveze ustanova javnog servisa, koje moraju biti proverljive i merljive. Takođe, potrebno je obezbediti ravnopravnost Radio-televizije Srbije i Radio-televizije Vojvodine, kao i potpunu transparentnost u radu ustanova javnog servisa.
* Finansiranje medija na jezicima manjinskih zajednica
Država je obavezna da finansira medije na jezicima manjinskih nacionalnih zajednica, u skladu sa stečenim pravima i međunarodnim konvencijama. Raspodela državnog (budžetskog) novca za ove namene mora takođe biti zasnovana na principu finansiranja projekata koji su u javnom interesu manjinskih zajednica, na način koji obezbeđuje jednak tretman svih medija na manjinskim jezicima.
Nema komentara.