Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Projektno finansiranje

17. 07. 2020.

Autor: Arnes Grbešić Izvor: Mediacentar Sarajevo

Finansiranje lokalnih medija tokom pandemije

Odnosi medija i vlasti su tokom pandemiju virusa korona ogoljeni do kraja – nagrađeni su podobni a kažnjeni neposlušni.

U kabinetu gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića nije bilo moguće dobiti detaljnije informacije o odustajanju od još jednog ugovora sa medijima u 2020. godini za koji je iz gradske kase trebalo da bude plaćeno oko 95.000 maraka.

Prema dostupnoj dokumentaciji „smanjenje priliva sredstava u budžet Grada i potreba za preusmjeravanjem prvobitno planiranih sredstava u saniranje posljedica pruzrokovanih pandemijom Coronavirusa“ bio je razlog što je gradska vlast odustala od trošenja budžetskih sredstava „za pružanje usluga medijskog praćenja gradonačelnika, predstavnika Gradske uprave Doboj i promociju lokalne zajednice“.

Odustajanje vlasti u Doboju od trošenja budžetskog novca za medijsku promociju bio bi pohvalan potez da je Gradska uprava spremna da pojasni i druge detalje odluke koja predstavlja iznenađenje u poređenju sa višegodišnjim i rasipničkim izdvajanjima stotina hiljada maraka iz lokalne kase za privatne medije. Finansijske (ne)prilike u vanrednoj situaciji nešto ranije nisu bile razlog za nepotpisivanje sličnog ugovora sa jednom televizijom.

Kad se na tender prijavi više od jednog kandidata

Postupak za izbor najpovoljnijeg medija je raspisan u januaru ove godine. Ugovor je bio procijenjen na 80.000 maraka. Na taj iznos plaća se još PDV koji približno iznosi 14.000 maraka. Objavljeni tender poništen je početkom maja. U Gradskoj upravi u Doboju nisu željeli ni da pojasne koliko se medija javilo na poništeni tender, iako bi tada bile otklonjene sumnje kako u broju prijava valja tražiti stvarni razlog za obustavljanje postupka.

Pandemija COVID-19 sigurno je uticala na novčani manjak u budžetu, a bila je i razlog da Gradski štab za vanredne situacije 16. marta donose odluku o vanrednoj situaciji na području Doboja. Širenje zaraze koje je već bilo poremetilo finansijske tokove, međutim, nije navelo gradsku vlast da i tada odustane od sopstvene promocije u medijima. Sedam dana poslije lokalnog proglašenja vanredne situacije predstavnici opštine i TV K3 iz Prnjavora potpisali su ugovor o produkciji i emitovanju “Hronike Doboja”.

Ta emisija se i ranijih godina plaćala iz budžeta i služi upravo „za pružanje usluga medijskog praćenja gradonačelnika, predstavnika Gradske uprave Doboj i promociju lokalne zajednice“. Odluka o izboru najpovoljnijeg medija je donesena na osnovu samo jedne primljene ponude. Takva praksa primjenjivala se i tokom prethodnih godina prilikom potpisivanja ugovora sa medijima. Vrijednost prvog ovogodišnjeg ugovora sa porezom je iznosila oko 100.000 maraka.

U gradonačelnikovom kabinetu odbili su i da pojasne da li su i tada bili analizirani zaustavljeni tokovi novca i sasvim predvidive posljedice u budžetu zbog niza uvedenih zabrana rada i drugih mjera uvedenih radi suzbijanja širenja virusa. Lokalna vlast sredinom marta nije posegnula za objašnjenjem, kojim se poslužila dva mjeseca kasnije, da su razlozi za obustavljanje postupka “izvan kontrole ugovornog organa”, te da se “nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke”.

Javnim novcem „za usluge informisanja i medija“ u Doboju upravlja gradonačelnik. Za te namjene u budžetu za 2020. godinu predviđeno je 300.000 maraka. Toliko novca gradonačelnik Boris Jerinić imao je i prošle godine kada je potpisao tri ugovora sa medijima o promociji lokalne vlasti. TV K3 iz Prnjavora plaćena je sa oko 99.000 maraka, što odgovara i ovogodišnjem iznosu. Bijeljinskoj RTV BN tada je pripalo 99.450 maraka, dok je za ATV izdvojeno 93.600 maraka. Odluku o izboru „najpovoljnijeg ponuđača“ gradonačelnik Jerinić donio je u sva tri slučaja prema Zakonu o javnim nabavkama BiH na osnovu samo jedne pristigle ponude.

Potpisivanje ugovora o praćenju lokalne vlasti nezvanično podrazumijeva i odsustvo svake kritike u sadržajima koje proizvode privatni mediji plaćeni javnim novcem iz budžeta.

„Vjerovatno su mediji koji dobiju takav posao uslovljeni da rade u interesu ugovornog organa sa kojim su potpisali ugovor“, kaže Nikola Šobat, predsjednik Sindikata medija i grafičara Republike Srpske (RS), i dodaje kako je potpuno neprihvatljivo sklapanje ugovora između predstavnika vlasti i medija na osnovu samo jedne ponude.

Gradska uprava je osnivač i vlasnik RTV Doboj. Za taj medij u budžetu je predviđeno 300.000 maraka, koliko na raspolaganju za ugovore sa privatnim medijima ima i gradonačenik.

„Smatram da bi svaka lokalna vlast trebalo prvo da krene od svog medija kojeg ima i svakako finansira i dalje da vidi koje su joj potrebe za nekim drugim medijima. To je sad teško procijeniti“, navodi Šobat.

Nakon izbijanja pandemije virusa korona bijeljinska BN TV objavila je niz kritičkih sadržaja o radu dobojske vlasti, dok u programima K3 i ATV-a nije bilo takvih izvještaja. U Gradskoj upravi nisu odgovorili da li se i RTV BN prijavila na poništeni tender, iz čega bi bilo jasnije je li to zapravo bio razlog za odluku o poništavanju tendera obrazloženu finansijskim posljedicama virusa korona.

Odavno je posve jasno kako se javnim novcem kupuje lojalnost medija, kaže Gordana Katana, novinarka koja se za platformu „Analiziraj.ba“ bavi analizom televizijskih dnevnika u Republici Srpskoj.

„Politika zauzvrat očekuje apsolutnu promociju i afirmativno izvještavanje. Ovdje se potpuno pogrešno shvataju uloge političara i medija. Najveći krivci za ovakavo stanje su sami mediji“, kaže Katana.

Nagrađivanje i kažnjavanje medija u vrijeme pandemije

Novinarka iz Banjaluke dodaje da je istovremeno pandemija virusa korona entitetskoj vlasti u RS poslužila za nagrađivanje medija koji su afirmativno izvještavali o njenoj ulozi i poduzetim mjerama protiv širenja infekcije.

„Afirmativno su, prema mišljenju nadležnih, izvještavali samo RTRS, Alternativna televizija i SRNA, koja jedina još nije dobila pare. Ne zna se ko je bio taj ko je vršio monitoring medija koji su dobili novac. Da su pročitali bar dva moja monitoringa od onih 12 tokom tri mjeseca pandemije, vidjeli bi koliko je BN opširnije izvještavao o pandemiji. Nagrada za afirmativno izvještavanje podrazumijevala je jedino da se kritički ne izvještava o aferama poput nabavke pokretne bolnice“, kaže Katana.

Ona podsjeća i da je bijeljinska TV u Doboju u posljednje dvije godine prešla put od miljenika lokalne vlasti do medija na koji se više tako ne gleda u lokalnim političkim krugovima.

„Doboj je ponajbolji primjer gdje je BN TV dobijala mnoge eksluzivne ugovore. Kad je SDS na čelu sa Obrenom Petrovićem postao SNSD, situacija se potpuno promijenila. To se sada dešava i u Bijeljini. Kako je gradonačelnik Mićo Mićić prešao u suparnički politički tabor tako je BN postao najoštriji kritičar lokalne vlasti, jer više nema izvora finansiranja“, veli Gordana Katana.

Sumnje u razloge poništenja tendera

Poništavanje tendera za odabir medija za praćenje lokalne vlasti u Doboju sa neuvjerljivim obavještenjem povezanim sa koronavirusom suštinski ne predstavlja nikakav zaokret u saradnji Gradske uprave i privatnih medija.

Doboj nije jedini grad u Bosni i Hercegovini koji izdvaja stotine hiljada maraka za medijsku promociju i pozitivno izvještavanje o vladajućoj političkoj garnituri.

Za Enesa Osmančevića, profesora na odsjecima novinarstva u Tuzli i Sarajevu, sklapanje ugovora o takvoj saradnji vlasti i medija znači i da se javnim novcem mediji i novinari sputavaju u obavljanju svog posla – da istražuju, prezentiraju, povezuju i kritiziraju. Bez obzira na ispunjavanje forme propisane Zakonom o javnim nabavkama i navodnu transprentnost pri odabiru medijskih kuća, suština je ostala ista.

„Naši vlastodršci su te mehanizme prevare u svim sferama života doveli gotovo do savršenstva i to pokazuje jednu patološku okrenutost korupciji. Javni novac se daje privatnim medijima da se glorificira određena politička opcija ili neki lokalni ili nacionalni moćnik“, kaže Osmančević.

S druge strane, dodaje Osmančević, ti mediji su novac stavili ispred novinarske etike, svoje misije i društvene odgovornosti.

„Oni prodaju falsifikovanu, nevjerodostojnu novinarsku robu. Oni prodaju informaciju kao i svaku drugu robu i tako uništavaju novinarstvo. Umjesto da budu kritičari loših pojava za društvo, postaju apologete te bahate vlasti i njenih postupaka. Na taj način oni rade protiv društva i zajednice, prikazujući nam loše stvari dobrim ili se zbog tih koji ih plaćaju obračunavaju sa njihovim političkim neistomišljenicima. Radi se o nesamostalnosti novinarske profesije u odnosu na politiku i centre moći. Mediji su siromašni, a vlasnici privatnih medija uglavnom žele da se obogate na taj način i onda ‘prodaju dušu đavolu’ zarad javnih ili privatnih, transparentnih ili netransparentnih para“, veli Osmančević.

Prividno poštivanje Zakona o javnim nabavkama BiH zapravo ne znači ništa. Tenderska dokumentacija u kojoj vlast navodi što očekuje od medija sa kojim će potpisati ugovor istovremeno je prepuna nesuvislosti poput napomene da se za produkciju i emitovanje „Hronike Doboja“ ne mogu prijaviti Vodovod i Gradska toplana u Doboju. Ove pojave nisu bile nepoznate ni ranije. Tokom pandemeije virusa korona takvi odnosi medija i vlasti samo su ogoljeni do kraja – nagrađivanjem podobnih i kažnjavanjem onih koji su otkazali poslušnost.

Nema komentara.

Ostavi komentar

NUNS zadržava pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni na veb sajtu.
Neće biti objavljivani komentari koji sadrže govor mržnje, pretnje, uvrede i psovke.
Očekujemo da tekstovi budu pravopisno i gramatički ispravni.
Komentari objavljeni na ovom veb sajtu predstavljaju privatno mišljenje njihovih autora a ne zvaničan stav NUNS-a.

NUNS bilten

Prijavite se na naš bilten